Večna potraga za uzvišenjim stanjem ispunjenosti – za srećom, može delovati kao sizifovski zadatak, čak, ili naročito, kada na kraju postignemo stvari za koje smo mislili da će nas usrećiti (veći prihodi, profesionalni uspeh, partner, kupovina lepših stvari)... i otkrijemo da i dalje nismo srećni. Ako je sreća naš izbor, zašto onda ne biramo ono što nas čini istinski srećnima? Pa, ispostavilo se da nas traganje za srećom zapravo može učiniti još manje srećnima, i da zapravo većinu vremena, u potrazi za srećom, donosimo loše izbore i koračamo u magli, putem koji ne vodi do nje. Kako doneti pravi izbor i izabrati ono što će nas istinski usrećiti?
Šta je sreća?
Ono što je svim ljudima, koliko god različiti bili, zajedničko je čežnja i želja da budu srećni. Ali, kada biste istu tu većinu ljudi pitali šta je za njih sreća i šta ih čini srećnima, dobili biste odgovore koji upućuju na to da je sreća neki cilj u dalekoj budućnosti, koji će stići tek kada se uradi još “to i to” ili dosegne neka imaginarna tačka, tamo negde iza svega što se mora pre toga. Jedan od ključnih problema modernog čoveka je neobuzdana potraga za srećom koja se doživljava gotovo kao moranje, a strah od toga da se ne pronađe sreća i celoživotna potraga za njom je ono što ljude na kraju čini nesrećnima. Sreća nema definiciju, jer joj značenje varira u zavisnosti od toga ko je posmatra. Sami određujemo šta je za nas sreća, te donosimo izbore koji mislimo da će nas dovesti do nje. Ali, ako imamo slobodu izbora, zašto ne biramo ono što nas čini srećnima?
Zašto ne biramo ono što nas čini srećnima?
Mnogi psiholozi su sugerisali da ljudi nisu baš dobri u izboru onoga što ih čini srećnim. Kada donosimo odluke, svoje izbore zasnivamo na predviđanjima o budućim posledicama. Istraživači su otkrili da nekoliko predrasuda utiče na ova predviđanja i košta nas sreće u budućnosti. Zašto ne biramo ono što nas čini srećnima?
Pristrasnost
Skloni smo precenjivanju uticaja koje će određena odluka imati na našu budućnost. Previđamo centralni događaj, kojem se radujemo, poput, na primer, venčanja, i ne uzimamo u obzir niz drugih faktora u našem životu koji će uticati na našu sreću nakon venčanja, poput komunikacije sa partnerom, finansijske podrške i brige o deci, kao ni same pomisli koliko je truda potrebno da tako ostane ili potencijalnih problema koje to sa sobom vuče.
Projekcija
Ljudi imaju tendenciju da impulsivno projektuju svoje trenutno mentalno i emotivno stanje na svoje “buduće ja”, kada donose izbore. Klasičan primer ovoga je osoba koja kupuje previše hrane kada izuzetno gladna ide u kupovinu. Ova osoba pogrešno predviđa svoju buduću glad, na osnovu trenutne gladi, što je kasnije dovodi do nezadovoljstva.
Poređenje
Kada donosimo odluke, generalno razmatramo više opcija i obraćamo pažnju na manje detalje koji svaki izbor čine drugačijim. Nakon donošenja odluke, manja je verovatnoća da ćemo primetiti te detalje jer ih nemamo sa čime uporediti ili shvatiti da smo ključne faktore u početku zanemarili.
Pristrasnost sećanja i pamćenja
Buduća predviđanja uglavnom zasnivamo na prošlim iskustvima. Ali, ljudi su notorno loši u pamćenju stvari. Naša sećanja stavljaju najveći akcenat na najbolje, vrhunske trenutke i sam kraj iskustava, zanemarujući širu sliku. Dobar primer je povratak u vezu koja je bila loša. S obzirom da nam je pamćenje selektivno, vrlo brzo smo u stanju da zaboravimo na razloge zbog kojih smo izašli iz te veze i na osnovu nekoliko lepih sećanja, probati ponovno, što najčešće vodi do još većeg razočaranja, umesto do sreće koju tražimo.
Propuštene prilike
Ljudi takođe donose odluke zasnovane na teorijama o tome šta će ih učiniti najsrećnijima, što može, ali i ne mora biti tačno u svim situacijama. Jedan primer za to je uverenje da je više opcija uvek bolje. Besplatno putovanje na Havaje verovatno bi bilo koga usrećilo, ali ako mu dopustite da bira između besplatnog putovanja na Havaje ili besplatnog putovanja u Pariz – dolazi do problema. Na primer, izaberete Havaje i dogodi se nekoliko stvari koje vam se ne svide. Vi više niste srećni što ste besplatno otputovali, već zaokupljeni mišlju da bi možda bilo bolje da ste izabrali Pariz. U ljudskoj prirodi je upoređivati proživljenu stvarnost sa fantazijom i uverenjima o onoj opciji koju nisu odabrali. Vremenom, menjamo mišljenje o odlukama, a kasnije, to utiče na nivo zadovoljstva koje doživljavamo.
Sreća kao izbor
Ne samo da nas netačna predviđanja budućih iskustava dovode do pogrešnog izbora, već nas i neuspeh u tome da ispravno odreagujemo takođe dovodi do pogrešnog izbora. Skloni smo da donosimo impulsivne odluke kako bismo stekli trenutno zadovoljstvo ili donosimo odluke na osnovu onoga što smatramo da je racionalno ili što nam je služilo u prošlosti, a ne onoga što zaista želimo. Zato, vrlo često ne biramo ono što nas čini srećnima, i to ni ne primećujemo, dok ne dođe momenat kada nas ono što je u teoriji trebalo da nas ispuni, ostavi praznima.
Kako izabrati sreću i ono što nas čini srećnima?
Da ne biste provodili život u kajanju zbog pogrešnih izbora, žaljenju za propuštenim prilikama, večno vijajući sreću, važno je zapamtiti da niko ne može znati šta će vas istinski učiniti srećnima osim vas samih, a kada to shvatite, na vama je sva odgovornost da se boriti za tu sreću. To možda neće uvek biti jednostavnije, zato, u nastavku možete pronaći nekoliko ideja kako se možete zauzeti za ono što vam je zaista bitno, izabrati sreću i ono što vas čini srećnima.
Otkrijte šta istinski želite
Ono što nas sputava u kreiranju života o kojem sanjamo, te dovodi do toga da ne biramo ono što nas čini srećnima, najčešće su pogrešna uverenja. Način na koji smo odgajani, okruženje u kojem smo odrasli i društvo u globalu stvorili su određene norme i uverenja o tome šta bismo trebali da želimo ili šta mislimo da želimo. Drugim rečima – često se vodimo se tuđim željama i očekivanjima, a da toga nismo ni svesni. Zapitajte se: “Šta zapravo želim?” Zanemarite svu logiku i nametnuta uverenja, već oslušnite sebe.
Zaboravite na prošlost
Prestanite da se vodite prošlim iskustvima i pamćenjem o tome šta je ispalo dobro i šta nije. Svaka situacija je priča za sebe, a svakim danom se i sami menjamo. Ono što je jednom bio ispravan ili pogrešan izbor u prošlosti, u jednoj situaciji ili sa jednom osobom, ne znači da je i sada. Sreća je izbor, a da biste izabrali ono što vas čini srećnim, vodite se onime kako se osećate u datom trenutku i šta želite baš sada – zaboravite na prošlost i budućnost.
Budite zahvalni
Kada bismo više pažnje u toku dana posvećivali razmišljanju o tome na čemu smo sve zahvalni i u čemu smo sve dobri, a ne o tome šta nam to fali i čime smo nezadovoljni, naše telo i um bi mnogo više bili ispunjeni dobrim vibracijama koje bi nas definitivno učinile ispunjenijima i dodatno motivisale da biramo ono što nas zaista čini srećnima, a ostavile manje mesta za negativne misli i negativne osećaje, poput očekivanja i straha, koji nas često vode do pogrešnih izbora.
Istinsku sreću predstavlja postizanje ravnoteže u životu. Razumeti da je život ples između uspona i padova, videti nešto dobro i u lošim trenutcima i shvatiti da materijalna dobra i novac donose samo trenutno zadovoljstvo, dovodi do razumevanja da je istinska sreća sada i ovde i da je sreća izbor, koji je samo na nama. Pitanje je samo da li ćemo birati onaj koji će nas istinski učiniti srećnima ili onaj koji mislimo da će nas učiniti srećnima ili će to učiniti kratkoročno.